2022-11-04

Sarajevo je jutros najzagađeniji grad u Bosni i Hercegovini i kvalitet zraka je nezdrav za stanovnišvo. Indeks kvaliteta zraka u 7.00 sati iznosio je 172, a iza Sarajeva najzagađeniji zrak jutros je u Zenici.  

Indeks kvaliteta zraka u Zenici iznosio je 170, Visokom 166 i Kaknju 155. U navedenim gradovima kao i prethodnih dana posebno je izražena visoka koncentracija PM10 čestica, podaci su koje prikuplja nevladina organizacija Eko akcija.

Podaci se prikupljaju sa zvaničnih mjernih stanica, dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona te Američke ambasade u BiH.

U uvjetima nezdravog zraka upozorava se na moguću pojavu pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali stanovnici tih područja bi mogli također početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje.

Preporučuje se smanjenje bilo kakvih vanjskih fizičkih aktivnosti: plućnim i srčanim bolesnicima, trudnicama, djeci i starijim osobama. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.

Za osjetljive grupe stanovništva zrak je jutros nezdrav u Jajcu, gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 150, potom Ilijašu - indeks kvaliteta zraka 147 te u Banjoj Luci gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 146.

Umjereno zagađenje zraka jutros je registrirano na području Travnika i Tuzle u kojima je indeks kvaliteta zraka iznosio 83, odnosno 79.

Kvalitet zraka jutros je dobar na području Livna i Bihaća u kojima je indeks kvaliteta zraka jutros 42.

Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica ( PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO). 

PM - "particulate metter" ili partikularne su vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

PM10 ili grube čestice, čija je koncentracija najveća u zraku u većini gradova BiH, su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm), primjera radi prašina ili pelud. Za usporedbu, zrno pijeska ima promjer oko 90 mikrometara, a PM10 čestice mogu biti još mnogo manje od toga.

Kad udisanjem stigne u pluća, PM10 čestice deponuju se u najdubljim dijelovima tog organa i, kako upozoravaju ljekari, posebno ugrožavajući decu, trudnice, starije osobe i hronične bolesnike. 

PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. Njihova prosječna granična vrijednost tokom 24 sata je 50 μg/m3, a sve iznad toga znači da je kvaliteta zraka lošija te da s vremenom može početi utjecati na zdravlje stanovništva.