Za realizaciju tih poslova tokom izgradnje, koja je u prosjeku pet godina, bit će angažirano oko 31.000 radnika

Već drugu godinu zaredom JP Elektroprivreda BiH najuspješnija je kompanija u zemlji. Uprkos recesiji, zadržala se istovremeno i na listi najvećih proizvođača električne energije u regionu. Ove godine pokreće veliki investicioni ciklus, a formiranjem Koncerna već su postali lider na prostorima Balkana. O izboru strateških partnera, dugoročnim planovima kompanije, te o tome plaćaju li zaista građani BiH najjeftiniju struju u regionu, razgovarali smo s prvim čovjekom kompanije Amerom Jerlagićem.

JP Elektroprivreda BiH je za naredni period najavila realizaciju velikih energetskih projekata? O kojim je objektima konkretno riječ, te kojim modelom će se finansirati njihova izgradnja?

- Dugoročnim planovima razvoja JP EPBiH, predvidjeli smo izgradnju šest kapitalnih objekata. Riječ je o tri termoelektrane - Tuzla, Kakanj i Bugojno, ukupno instalirane snage 1.150 MW, s investicionim predračunom od 2.206 miliona eura. Tu su i tri hidroelektrane - Vranduk, Ustikolina i Unac, ukupno instalirane snage 284 MW, predračunske vrijednosti 496 miliona eura, te vjetroelektrane snage 70 MW i predračunske investicione vrijednosti 89,8 miliona eura. Istovremeno, u najskorije vrijeme, počinje realizacija izgradnje 15 malih hidroelektrana na rijeci Neretvici u što će biti uloženo oko 100 miliona KM. Za realizaciju tih poslova, tokom izgradnje, koja je u prosjeku pet godina, bit će angažirano oko 31.000 radnika, što direktno, što indirektno. Hidro i vjetroelektrane te male hidroelektrane gradit ćemo vlastitim i kreditnim sredstvima. Za izgradnju TE tražimo strateške partnere, koji raspolažu sredstvima koja mi nemamo. Uz vlastita sredstva, riječ je o soft loan kreditima WB-a, EIB-a, EBRD-a, KfW-a..., prodaja CDM mehanizama, a uslov je uspostava DNA kancelarije. 

Prva faza izbora strateških partnera za izgradnju bloka 7 TE Tuzla nije okončana planiranog 12. maja. Zašto je produžen izbor starateškog partnera i očekujete li da će on do kraja godine biti izabran?

- Rok je produžen zbog izmjena tj. dopune odluke Vlade Federacije BiH koja se odnosi na izmjene principa izbora strateškog partnera. Gotovo sam siguran da ćemo do kraja godine imati više validnih ponuda i da ćemo moći birati najbolju, odnosno onu koja nam garantuje apsolutno raspolaganje našim energetskim resursima. 

Da li ste zadovoljni dosadašnjim odazivom potencijalnih strateških partnera za blok 7 TE Tuzla, odnosno koliko ih je otkupilo tendersku dokumentaciju? Ima te li naznake, šta očekuju strateški partneri vezano za strukturu vlasništva, a koji model zagovara EP BiH?

- Pretkvalifikacioni dokument se nalazi na web stranici EP BiH tako da je svima dostupan i ne prodaje se. Svi potencijalni partneri imaju mogućnost preuzimanja dokumentacije. U kriterijima i principima koje je donijela Vlada Federacije BiH u svojoj odluci, formiranje “joint venture” kompanije je jedan od modela, a mi u EPBiH potenciramo ulaganja koja ne predviđaju formiranje JV kompanije. Već dvije godine EPBiH je najuspješnija kompanija u zemlji.

Očekujete li da ćete i u ovoj godini ponoviti uspjeh i može li generalno BiH postati regionalni lider u proizvodnji i prodaji električne energije?

- BiH je već sada jedan od najvećih proizvođača električne energije u regionu. Zbog pada cijene električne energije na tržištu naši planovi, u odnosu na 2008. i 2009. godinu, su znatno reducirani. Međutim, prethodna četiri mjeseca ove godine daju prostora za optimizam, prije svega zbog rekordne hidrologije. Prošlogodišnji poslovni uspjeh ne možemo ponoviti u cijelosti, s obzirom da se na tržištu još uvijek osjećaju posljedice recesije, ali će i 2010. godina biti uspješna. Imajući u vidu planove razvoja Elektroprivrede HZHB, Rudnika mrkog uglja Banovići (izgradnja TE od 300 MW) te nedavno obznanjene planove Elektroprivrede RS, nema sumnje da BiH može biti regionalni lider u proizvodnji električne energije na prvom mjestu sa Elektroprivredom BiH koja je sa formiranjem Koncerna već lider na prostorima Balkana. 

Osnivanjem Koncerna EP BiH najavljeno je i poboljšanje sveukupnog rada poslovanja 7 rudnika. Koje promjene konkretno nosi ovo ujedinjenje u smislu poslovanja rudnika, ali i uvjeta rada uposlenih rudara?

- Koncern, s oko 16.000 zaposlenih, planira u modernizaciju, sanaciju i stabilizaciju rudnika uložiti za tri godine ukupno 300 miliona KM. Naša je želja da rudnike postavimo na zdrave noge, da modernizacijom povećamo proizvodnju, ali i standard rudara. Cilj nam je da humaniziramo proces proizvodnje, da dugoročno riješimo problem invalida rada, poboljšamo njihovu zdravstvenu zaštitu i ukupan standard. Planiramo otvaranje novih proizvodnih kapaciteta, zamjenu stare i nabavku nove opreme, povećanje pouzdanosti opreme, sanaciju kapitalnih prostorija, nabavku nove sigurnosne opreme za rad spasilačkih ekipa... Ukoliko u tome uspijemo, a siguran sam da hoćemo, učinili smo mnogo, obezbijedili smo uslove da rudnici posluju profitabilno i samoodrživo u okvirima Koncerna. 

Raspisan je tender za prodaju viškova električne energije u ovoj godini? Ko su zapravo najveći kupci električe struje EP BiH i u kolikoj vrijednosti je EP BiH u 2009. prodala viškova električne energije?

- Od prodatih viškova električne energije za 2009. godinu, u izvozu smo ostvarili prihod od 117,5 miliona KM, što je za oko 31 procenata manje nego u rekordnoj 2008. godini, dok smo na tržištu električne energije u BiH od kvalificiranih kupaca ostvarili prihod od 208 miliona KM. Ukupan prihod od tržišne prodaje je 325,5 miliona KM. Za 2010. godinu ugovore, nakon međunarodnih tendera, o prodaji viškova električne energije, potpisali smo sa šest kompanija: Atel, EFT, EZPA DA, GEN-i, KOR LEA i RE Treding 

Često se u javnosti čuju podaci da građani BiH plaćaju najjeftiniju struju. Da li je ova konstatacija tačna i ukoliko jeste, možete li detaljnije potkrijepiti ove navode ili eventualno uporediti sa cijenama struje iz okruženja?

- Taj podatak je tačan. Prosječna prodajna cijena električne energije za tarifne kupce je 12,81 fening po kWh. Jeftiniju struju od naše koriste samo potrošači električne energije u Makedoniji. 

Proglašeni ste najuspješnijm menadžerom u BiH u 2009. u vrijeme kad je recesija usporila brojne kompanije i ugasila mnoga radna mjesta. Ukoliko biste u ovom trenutku dobili šansu da nešto promijenite u ambijentu u kojem posluje EP BiH šta biste konkretno prvo mijenjali?

- To nije bilo priznanje samo meni, nego i kompletnom timu na čijem sam čelu. Mogu reći da smo preduprijedili recesiju nekim poslovnim potezima urađenim još u 2008. godini što nam je omogućilo da ostvarimo, protekle godine, rezultate kakve smo ostvarili – ukupan prihod od 944 miliona KM uz dobit od 61,9 miliona KM. Ti rezultati bi bili i bolji da smo poslovali u boljem poslovnom okruženju. Da ima malo više boljih, poticajnih zakonskih rješenja, a manje administriranja i birokratsko-politikantskih sputavanja, poslovanje Elektroprivrede BiH, energetike u cjelini, rezultati bi bili daleko bolji i uspješniji, a bila bi nam bolja i uspješnija budućnost. Jer, elek trična energijaje, i pored još uvijek prisutne krize na svjetskom tržištu, izuzetno kurentan proizvod. Ipak, nadam se skorim, boljim vremenima i boljim poslovnim okruženjem. �